Početak
Vaša poezijaO Bogu
O Bogu
Autor: novo_lice
Kategorija: Vaša poezija
Objavljeno: 30-05-2009 u 02:33
Broj citanja: 894
Broj aplauza: 42 (aplaudirajte ako vam se svidja ovaj tekst)
Uz Merlinovu "Ispočetka",
nekadašnju moju himnu,
leći će sva ova slova,
u krevet od papira,
nepatvorena, prava
u svojoj krivoći.
Da svjedoče o meni,
mojoj slabosti
jer samo o njoj pisati znam.
To mora da je pravilo
za nas samoimenovane pjesnike,
iluzioniste što se kockaju riječima
dok život prolazi
i maše srdačno se pozdravljajući.
Šta ću kad mi
ovo malo svijeta
nije dovoljno za mir
pa sam hronično nemirna.
Vratila sam Boga u svoj život,
i ovako mi je lijepo.
Nema one praznine koja guši,
a znalo je gušiti ... do bola ...
do iznemoglosti ...
Sa Bogom se vratio i Smisao,
a kako mi je samo nedostajao.
Ja ne znam kako sam uspjela
živjeti sve one dane u prošlosti,
pa to je apsurd!
Ovako sam bliže ljudima,
a još bliže sebi.
Spokojna na udarce izvana,
znam, postoji Pravda.
Zadovoljna Istinom
da postoji On
Čijom se voljom
pišu naša autobiografska djela.
To su najmoćnije literature,
zamisli, svaki korak
nagovještaj vječnosti.
Dokaz, za ili protiv,
svakome od nas.
Počinjem se plašiti
za svoje račune.
Šta da kažem?
Kad budem upitana čime sam teretila misli
u dugim noćima sjećanja
na izgubljena prijateljstva,
zgažene ljubavi,
roditeljsku izdaju,
odsustvo stida
i još miolion toga;
jer,
ne zaboravi,
i misao je djelo.
A kakve su sve misli
u ovoj mi ludoj glavi boravile ...
Ostalo mi samo da
kleknem na koljena
i molim za oprost.
- Verzija za štampanje
- Pošaljite putem E-maila
- Upišite komentar
- Sacuvajte u favorite (za clanove)
Komentari
Trenutno nema upisanih komentara.