Početak
Vaša poezijaPod svodom
Pod svodom
Autor: Zal Kopp
Kategorija: Vaša poezija
Objavljeno: 26-12-2006 u 20:53
Broj citanja: 435
Broj aplauza: 34 (aplaudirajte ako vam se svidja ovaj tekst)
Kad pored mene prolaziš u oku mi se prozor otvori,
napnu me strasti i nezadrživo tijelom protutnje.
Poslije toliko godina proljeće u meni naraste,
sjene nestanu i poput oluje muškarac iz mene progovori.
Tada ti, napokon, iz tijesnog mraka i podmukle šutnje,
spokojno mogu prići i povesti u horizonte plavičaste.
Tamo, pod oblacima tišine, da nas ljubav ne bi mimoišla,
prostrijeti pored srebrnog mora i s mirisima okupati.
Milovati, dok ti još slaba krila za toplinom visine žude,
primiti za ruke i kad u odsjaje kasnih večeri budeš ulazila,
primaknuti sebi, zagrliti, a svoje tijelo i svoj život predati.
Osjetiti ćeš, u trenutku, kako nam se prostor i vrijeme nude.
Moja ljubav i odjeci njeni, parkovi, polja i ravnica čista,
zgusnute želje, tokovi rijeka i šume razgranatih krošnji,
obale tvoje s krikom galeba, u tragovima planina i njihovih voda,
sve će se to, poput poteza sudbine i njenog maestralnog kista,
predati zauvijek nama, u prvoj od vječnih jutarnjih košnji,
kad se budemo izvijali u zanosu slasti, ispod modrog svoda.
- Verzija za štampanje
- Pošaljite putem E-maila
- Upišite komentar
- Sacuvajte u favorite (za clanove)
Komentari
Trenutno nema upisanih komentara.